Psorijaza se može klasifikovati prema više kriterijuma – najčešća je klasifikacija u kojoj se, prema napretku, psorijaza deli na:
- akutnu (uključujući subakutnu formu),
- hroničnu.
Psorijaza se takođe deli prema mestu nastanka. Može se pojaviti:
- u naborima tela (psoriasis inversa),
- u delu glave pokrivenom kosom (psoriasis capillitii),
- na noktima (psoriasis unguium),
- na dlanovima i tabanima (psoriasis palmoplantaris).
U kliničkoj praksi susrećemo se i sa takozvanim specijalnim oblicima psorijaze, uključujući, na primer, ove oblike:
- plak psorijaza (psoriasis vulgaris),
- pustulozna psorijaza (psoriasis pustulosa),
- kapljična psorijaza (psoriasis guttata),
- eritrodermna psorijaza (psoriasis erythrodermica).
U sledećim redovima ćemo pomenuti odabrane i najčešće vrste psorijaze.
Plak psorijaza (psoriasis vulgaris)
Ovo je najčešći oblik psorijaze, koji pogađa oko 85 - 90 % pacijenata sa psorijazom. Žarišta se najčešće nalaze na laktovima, kolenima, skalpu i lumbalnom delu kičme.
Tipične su oštro definisane crvenkasto-ružičaste lezije, koje su prekrivene srebrnim ljuskama. Da bi procenili težinu stanja, lekari koriste testove (PASI, BSA, DLQI). Shodno tome, psorijaza se deli na:
- blagu,
- umerenu,
- tešku.

Pustulozna psorijaza (psoriasis pustulosa)
Ovo je poseban oblik psorijaze koji karakteriše prisustvo pustula, odnosno plikova ispunjenih gnojem. Može se manifestovati u nekoliko oblika:
- generalizovana pustulozna psorijaza (von Zumbusch),
- palmarna i plantarna pustuloza,
- akropustuloza (acrodermatitis continua suppurativa),
- impetigo herpetiformis (tokom trudnoće).
Kapljična psorijaza (psoriasis guttata)
Najčešće je to akutni oblik psorijaze. Obično se javlja kod mlađih pacijenata nakon akutne infekcije (uglavnom streptokoknog tonzilitisa). Reč je o više manjih lezija u veličini kapljica koje gusto pokrivaju celo telo. Osip je često praćen svrabom.
Eritrodermijska psorijaza (psoriasis erythrodermica)
Eritrodermijska psorijaza je stanje u kome se psorijazne manifestacije šire na celu površinu kože. Koža je intenzivno obojena crvenom bojom i može biti prekrivena ljuspama. Istovremeno su uvećani i limfni čvorovi, uz povišenu temperaturu, bolove u zglobovima i značajan svrab.
Pacijenti takođe imaju veći rizik od infekcija i zatajenja srca.
Inverzna psorijaza (psoriasis inversa)
Karakteristika ovog oblika psorijaze je atipična lokalizacija kožnih manifestacija. Oni su koncentrisani u područjima kožnih nabora i praćeni su izraženim svrabom.
Kapljična psorijaza (psoriasis capillitii)
To je psorijaza dela glave pokrivenog kosom koja nastaje na spoju kože sa dlakom i kožom bez dlake – uglavnom iznad čela i u predelu slepoočnice. U nekim slučajevima, bolest može uticati na celu kožu glave (deo glave prekriven kosom). Lezije su prekrivene značajnim naslagama ljuspi.
Psoriasis capillitii se često javlja kod drugih tipova psorijaze i važno ju je razlikovati od seboroičnog dermatitisa pri početnoj dijagnostici.

Psorijaza noktiju (psoriasis unguium)
Psorijaza noktiju se javlja ili zajedno sa kožnim promenama ili samostalno (5 - 10 % slučajeva). Javlja se kod do 70 % pacijenata sa psorijaznim artritisom.
Nokti su zahvaćeni simetrično i na pločama nokta ima mnogo malih udubljenja. Kada je zahvaćen koren nokta (matriks), nokti izrastaju zadebljani, s udubljenjima, i bez sjaja, to nazivamo onihodistrofija noktiju. Psorijazne lezije noktiju menjaju boju nokta i podsećaju na mrlje od ulja.
Psorijaza dlanova i tabana (psoriasis palmoplantaris)
U ovom slučaju, to može biti zasebna jedinica koja se nalazi samo na dlanovima i tabanima stopala, ili može biti manifestacija plak psorijaze.

Psorijazni artritis (psoriasis arthritis)
Gore pomenuti tipovi kože psorijaze često se šire na zglobove, što se naziva psorijaznim artritisom. Ova vrsta psorijaze uglavnom pogađa male zglobove šaka i/ili stopala (uključujući i okolno tkivo) i kičmu. Zglobovi su zahvaćeni asimetrično, bolni su, otečeni i koža iznad njih je crvena.
Psorijazni artritis se javlja uglavnom kod osoba uzrasta od 30 do 50 godina i njegovo lečenje sprovodi reumatolog.



